Oksidativni stres

Oksidativni stres je stanje prekomjernog stvaranja slobodnih radikala kisika, pri čemu dolazi do gubitka ravnoteže i nemogućnosti neke stanice da ih razgradi. Potpuna oksidacija hranjivih tvari kao izvor energije jedan je od najvažnijih uvjeta za život. Zdrave stanice u tijelu nastoje uspostaviti i kontinuirano održavati ravnotežu između stvaranja i eliminacije slobodnih radikala. Proizvodnja slobodnih radikala povećana je i pri intenzivnoj tjelovježbi i tijekom borbe protiv bolesti.  Svaki put kada u organizam unesemo hranjive tvari neophodne za život i metabolizam ih razgradi i pretvori u energiju, stvaraju se i slobodni radikali, kao nusprodukti. Također slobodni radikali dolaze i iz okoliša. Najjednostavnije rečeno slobodni radikali su molekule odgovorne za starenje i propadanje stanica. Međutim, slobodni radikali u tijelu imaju važnu funkciju, poput sinteze pojedinih hormona, pomažu u borbi protiv bakterija i virusa, te su i prirodna zaštita od razvoja karcinoma. No ukoliko dođe do značajnijeg narušavanja ove ravnoteže, a najčešći uzrok su različiti metabolički poremećaji, stvaranje slobodnih radikala može izmaći kontroli i razvija se stanje koje nazivamo oksidativni stres, s brojnim štetnim učincima po organizam. Oksidativni stres ima značajnu ulogu u razvoju dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, karcinoma, procesa starenja te autoimunih bolesti. Unutarnji izvori reaktivnih kisikovih molekula Slobodni radikali  su stalna prijetnja našem organizmu. Reaktivne kisikove čestice se stvaraju u normalnim uvjetima aerobnog metabolizma u našim stanicama. Slobodni radikali sadrže jedan ili više nesparenih elektrona koji im daju reaktivnost. To su:

• superoksidni anion (O2–)
• hidroksilni radikal (·OH) 
• vodikov peroksid (H2O2) 

Vodikov peroksid, oksidirani glutation, superoksidni radikal se mogu mjeriti standardiziranim testovima iz uzoraka plazme i krvi kao markeri oksidativnog stresa. Vanjski izvori reaktivnih kisikovih molekula:

• ozon
• dim cigareta
• ionizirajuće zračenje
• ioni teških metala
• pesticidi

Antioksidansi Antioksidani su tvari koje štite stanice od slobodnih radikala. Njihov mehanizam djelovanja se zasniva na hvatanju slobodnih reaktivnih spojeva kisika te popravljanje oštećenih molekula. Antioksidansi time sprječavaju ili usporavaju razvoj raznih bolesti. Razlikujemo antioksidacijske enzime i molekule. Antioksidacijski enzimi u organizmu su superoksid dismutaza (SOD), katalaza i glutation peroksidaza.  Antioksidacijske molekule u organizmu su prisutne kao glutation, lipoična kiselina, koenizim Q i bilirubin. Oni zahtijevaju mikronutrijente poput selena, željeza, bakra i cinka za svoje aktivnosti. Antioksidansi koje unosimo hranom su vitamini A, C i E, kerotenoidi, flavonodi, selen, cink. Ove mikronutrijente nalazimo u raznim namirnicama. Najčešći izvor antioksidanasa su svježe voće i povrće te se preferira unos uravnoteženom i zdravom prehranom. Da bi se održala potrebna razina antioksidansa potrebno je hranom i dodacima prehrani unositi dovoljne količine antioksidansa te na taj način spriječiti negativne učinke slobodnih radikala na organizam.  Kako odabrati suplemente?  U svakodnevnom radu s pacijentima kao farmaceuti, na osnovu pitanja o zdravstvenom stanju i eventualnoj primjeni lijekova, preporučujemo najbolje suplemente za njih.

• Vitamini C i E su najsnažniji vitamini za obranu organizma od slobodnih radikala i jačanje imunološkog sustava. Tijelo ih ne može samo sintetizirati pa ih moramo unositi. Također štite i srce i krvne žile. 
• Karotenoidi su skupina prirodnih žutih, narančastih i crvenih pigmenata koji nas štite od štetnog djelovanja UV zraka. Najpoznatiji karotenoidi su beta karoten i astaksantin. 
• Cink i selen su među najvažnijim mineralima za pravilno funkcioniranje organizma. Također jačaju imunološki sustav i štite srce i krvne žile. 
• Kvercetin spada u skupinu bioflavonoida, ima snažno protuupalno, antivirusno, antialergijsko i antikancerogeno djelovanje. 
• Koenzim Q10 je aktivator stanične energije i jedan od važniji antioksidanasa.

Tko su ugrožene skupine?  Starije osobe, osobe koje boluju od nekih kroničnih bolesti, osobe koje uzimaju hormonsku terapiju ili oralne kontraceptive su izrazito podložni nastanku oksidativnog stresa.  Simpotomi Bolesti koje nastaju uslijed oksidativnog stresa su bolesti kardiovaskularnog sustava, ateroskleroza, bolesti jetre, upalne bolesti respiratornog sustava, kožne bolesti i sterilitet. Najčešći simptomi su slabosti, kronični umor, nesanica, smetnje u koncentraciji i pamćenju i depresija. Navedi simptomi se najčešće ne dovode u vezu s oksidativnim stresom i liječenje je usmjereno na uklananje simptoma, dok glavni uzrok najčešće ostaje neprepoznan i stvara se začarani krug.  Za smanjenje slobodnih radikala u organizmu se preporučuje: 

• • prestanak pušenja, 
• • izbjegavanje stresa, 
• • lagana tjelovježba,
• • pravilna prehrana i potrebna suplementacija.

Autor: Dalija Talić, mag.pharm.

Foto: Envato