Magnezij je četvrti najčešći mineral u ljudskom tijelu nakon kalcija, natrija i kalija i drugi je najčešći unutarstanični kation nakon kalija. Unutar tijela pojedinca od 70kg u rezervi se prosječno nalazi 25g magnezija i to 53% u kostima, 27% u mišićima, 19% u mekim tkivima i manje od 1% u serumu. To je element od velike važnosti za funkcioniranje zbog svoje povezanosti s mnogim staničnim fiziološkim funkcijama. Kao kofaktor sudjeluje u više od 300 enzimatskih reakcija i stoga je neophodan za biokemijsko funkcioniranje brojnih metaboličkih putova. Dostupan je kao dodatak prehrani i prisutan je u nekim lijekovima (kao što su antacidi i laksativi).
Recentniji dokazi potvrđuju da gotovo dvije trećine stanovništva u zapadnom svijetu ne unosi preporučenu dnevnu dozu magnezija. Razlog tomu djelomično je sve manji sadržaj magnezija u hrani uslijed njene prerade.
Magnezij se apsorbira u crijevima, a višak se izlučuje bubrezima i fecesom. U organizmu sudjeluje u sljedećim procesima:
• sinteza nukleinskih kiselina (DNA i RNA)
• održavanje normalne živčane i mišićne funkcije
• održavanje normalnog srčanog ritma
• održavanje razine glukoze u krvi
• očuvanje vazomotornog tonusa
• pretvorba vitamina D u njegov aktivni oblik
Zeleno lisnato povrće, sjemenke, orašasti plodovi, mahunarke i cjelovite žitarice su namirnice koje obiluju magnezijem. Dobar izvor magnezija je i mineralna voda. Voće, meso i riba slabiji su izvori magnezija, a najmanje magnezija sadrže mliječni proizvodi. Kvalitetna i uravnotežena prehrana može osigurati normalne razine magnezija u krvi, međutim određena stanja uzrokuju gubitak magnezija iz organizma brže nego što ga tijelo može nadoknaditi prehranom. To uključuje:
• terapiju diureticima, odnosno lijekovima za izbacivanje viška tekućine (furosemid, hidroklorotiazid itd.)
• terapiju inhibitorima protonske pumpe, odnosno lijekovima za smanjenje sadržaja želučane kiseline (pantoprazol, omeprazol, esomeprazol, rabeprazol)
• loša prehrana
• alkoholizam
• proljev/povraćanje
• problemi sa crijevnom/želučanom apsorpcijom
• loše kontrolirani dijabetes
Prema posljednjim smjernicama, preporučeni dnevni unos magnezija za muškarce iznad 18 godina iznosi 350 mg/dan, a za žene (uključujući trudnice i dojilje) 300 mg/dan.
Suplementi magnezija dolaze u više različitih oblika, a primarno ih dijelimo na organske i anorganske oblike zbog čega naglašavamo kako ”nisu svi magneziji isti’‘. Svaka formulacija ima različitu bioraspoloživost, apsorpciju i terapijsku vrijednost. Anorganske soli magnezija (magnezijev oksid, klorid i sulfat) dominantno se koriste za kratkotrajno ublažavanje probavnih tegoba, kao što su žgaravica i zatvor. Alternativno se koriste za prevenciju migrene, a magnezij-sulfat se koristi za ublažavanje boli u mišićima i otklanjanje stresa. Organski spojevi magnezija su sljedeći:
• magnezij-citrat (kompleks magnezija i limunske kiseline) – potiče motilitet crijeva pa se zbog laksativnog učinka koristi kod problema sa zatvorom
• magnezij-glicinat (kompleks magnezija i aminokiseline glicina) – ne utječe na probavu, ima veliku ulogu u ublažavanju stresa, anksioznosti, depresije i poremećaja spavanja jer prolazi krvno-moždanu barijeru te podržava normalnu fiziologiju sna
• magnezij-malat (kompleks magnezija i malične tj. jabučne kiseline) – ima ključnu ulogu u proizvodnji ATP-a, odnosno energije pa je idealan izbor za sportaše
• magnezij-taurat (kompleks magnezija i aminokiseline taurina) – najbolji izbor za kardiovaskularne probleme; stabiliziraju staničnu membranu, pomažu u regulaciji razine šećera u krvi, poboljšavaju kontrakcije srčanoga mišića i djeluju protiv zgrušavanja krvi i stvaranja tromboze
• magnezij-L-treonat (kompleks magnezija i treonatne kiseline) – koristan kod problema sa depresijom i demencijom
Zbog širokog raspona svojih blagotvornih učinaka na različite organske sustave, magnezij se pokazao kao izvrstan dodatak zdravlju sa odličnim sigurnosnim profilom. U skladu sa različitim zdravstvenim tegobama, različite su i formulacije ovog elementa koje treba razmotriti kako bi se iz njega izvukla najveća dobrobit.
Autor: Gabrijela Čuljak, mag. pharm.