Kašalj je prirodni refleks koji pomaže da se iz dišnih putova izbaci sekret, iritansi, strane čestice i
mikroorganizmi. Kašalj predstavlja jedan od najčešćih simptoma bolesti dišnog sustava, a njegov
najčešći uzrok su infekcije dišnih putova.
Osnovna podjela kašlja temelji se prema stvaranju sluzi. Tako razlikujemo produktivni (mokri
kašalj) i neproduktivini (suhi) kašalj. Kod produktivnog kašlja dolazi do prekomjernog stvaranja
sluzi koja otežava disanje te je organizam nastoji izbaciti iskašljavanjem. S druge strane, kod
suhog, neproduktivnog kašlja ne dolazi do stvaranja sluzi; nastaje uslijed nadražaja gornjih
dišnih putova te je takav kašalj uporan i dovodi do iscrpljivanja bolesnika.
Liječenje produktivnog kašlja se temelji na poticanju iskašljavanja razrjeđivanjem ili
mobiliziranjem sluzi. Biljni pripravci koji imaju efekat na razrjeđivanje sluzi su jaglac, timijan, bršljan. Sintetski bezreceptni lijekovi koji se koriste za olakšavanje iskašljavnja su acetilcistein
(Fluimukan, Feller Broncho C, Propomucil, Pulmint), bromheksin (Bisolex, Bisolvon) i
ambroksol (Flavamed).
Liječenje suhog kašlja: ako su simptomi blagi preporučuju se biljni preparati koji sadrže sluzi
koje na sebe vežu vodu te tako dodatno vlaže i umiruju sluznicu (bijeli sljez, islandski lišaj,
trputac). Ako kašalj remeti svakodnevno funkcioniranje i san preporučuju se sintetski antitusici
koji smiruju refleks kašlja (butamirat – Panatus), a koriste se kratkotrajeno kod kašlja
uzrokovanog prehladom ili gripom.
Dodatni savjeti:
– uzimanje dovoljne količine tekućine je od velike važnosti u terapiji kašlja jer ona dodatno
razrjeđuje sluz i pospješuje iskašljavanje;
– pripravci u obliku pastila i sprejeva za grlo na bazi meda, propolisa, kadulje ili islandskog lišaja
se preporučuju u napadima kašlja jer ublažavaju iritaciju grla;
– masti na bazi kamfora, mentola, eukaliptusa i eteričnih ulja se koriste za olakšavanje simptoma
kašlja jer olakšavaju protok zraka do pluća, nanose se na kožu prsa i/ili leđa u tankom sloju
nekoliko puta dnevno, no treba paziti na dob pacijenta i mogućnost razvoja alergijske reakcije;
– inhalaciona terapije je od velike koristi, a mogu se inhalirati novorođenčad, bebe, djeca i
odrasli. Inhalacija se provodi fiziološkom otopinom (0,9% otopina NaCl) kod blažih simptoma i
kašlja u početnoj fazi, dok se hipertonična otopina (2,3% Sinomarin ampule) koristi kod
začepljenog nosa i produktivnog kašlja;
– ukoliko kašalj ometa san potrebno je jastucima podići uzglavlje;
– korištenje difuzera u prostorijama može pomoći olakšanju simptoma.
Postoje situacije kada je farmaceut dužan pacijenta uputiti liječniku:
– ako je kašalj praćen bolom u prsima, kratkim dahom i visokom temperaturom koja ne reagira
na antipiretike;
– ako se radi o djeci s povišenom temperaturom i osipom;
– ako kašalj prati gust, žut, zelen, smeđ ili gnojan sekret;
– ako je kašalj posljedica neželjene reakcija na lijek ili udahnuto strano tijelo;
– ako samoliječenje traje 7 dana bez poboljšanja simptoma.
Nevena Pejanović, mag. pharm.